Stotine dice Augustusa Jakog

Europska povijest vrt je raznolikog vladarskog cvića. Bilo ih je svakakvih – ludih, kreativnih, sposobnih, perverznih, pametnih, glupih, nesretnih i potpuno nesposobnih. U takvom društvu teško je biti zbilja upečatljiv, pogotovo ako dotični nije iz neke velike vladarske kuće poput Habsburga ili Romanovih.

Ipak, Dresden, grad zapisan u knjigama kao najgori europski stradalnik u 2. svjetskom ratu i ponosni nositelj laskavog nadimka Kutija za nakit, iznjedrio je jednog takvog. Na obalama moćne Elbe ili ti ga Labe na kraju 17. stoljeća Dresden je tek slutio ljepotu u koju će se pretvoriti kad je na čelo Saksonije stao on – August II. Jaki. Kao što je Kemal Monteno pjevao, zajedno je rasla legenda o gradu i njegovom neobičnom vladaru.

August II. Poljski ili pak August I. Saksonski, zovite ga kako vam drago

August, drugi od svog imena, izdanak je glasovite dinastije Wettin, a tijekom života postao je paralelno i kralj Poljske.

Hedonistički nastrojen s budžetom dvaju prosperitetnih država srednje Europe dao si je mašti na volju. Dok je ostatak kontinenta uglavnom pumpao novac u vojsku i grcao u smradu gradskih ulica Augustus je istresa velike količine love za najfinija umjetnička djela svog vrimena, a triba priznat da je tu neobičnu sklonost prinia i na potomka.

Da je samo ljubav prema lipome bila jedina Augustusova osobina bilo bi dovoljno da se sa simpatijama sićamo tog lika no on je bio više. Mnogo više.

Tip je uz klasične nazive Poljski, Saksonski i Drugi nosio i nadimak Jaki. Za čovika od svega 176 cm visine i skromne kilaže koja ga je navodno krasila u mladosti prilično neobično. Naime, suvremenici su zapisali su da usprkos sasvim normalnim dimenzijama ovog vladara pod njegovim rukama pucale konjske potkove. Golema snaga koja je izvirala iz Augustusa budila je strahopoštovanje, ali i ponos njegovih podanika.

Navodno je na jednom rukohvatu od kovanog željeza u blizini kultne Bruhlove terase  otisak njegove ruke kao još jedan dokaz iznimne snage. Šuškalo se u knjigama i kako je Augustus bio u stanju sam držati dva konja koji trće na različite strane no ono što je putnicima namjernicima i ljubiteljima povjesnih pikanterija još zanimljivije je i činjenica da nisu pod njegovom snagom nisu pucale samo potkove već su uslijed golemog seksualnog apetita i kreveti.

Priča kaže da je Augustus II. Jaki za 63 godine života ostavio iza sebe između 365 i 382 djece od kojih je samo jedan potomak Augustus III. mogao s ponosom ustvrditi da je zakoniti nasljednik nezasitnog pretka. Na službene puteve i u ratne pohode pratile su ga karavane ljubavnica kojima je nesebično dilia svoje kraljevske usluge među plahtama.

– Bila su to takva vrimena. Svi kraljevi su imali ljubavnice, bilo je to pitanje časti i ugleda, tvrdia je  moj profesor povijesti dok smo u srednjoj preturali po bludnim aktivnostima europskih vladara.

Svi su imali ljubavnice, ali Augustus je očito odlučio biti najbolji. Tribalo je uz sve te aktivnosti imat force da se i dvi države vode, a dotičnom pripadniku wettinske dinastije je sve išlo za rukom.

– Mladiću, a čime se Augustus hranio? Ima li zapisa o tome, jednom prilikom me pitao mladoliki 55-godišnjak iz grupe dok smo šetali po Varšavi gdje je također Jaki ima svoju palaču.

– Nemojmo se zalijetat sa željama, šjor. Nije vam to za svakoga. Zamislite koliko je to alimentacije ako vam se zalomi, proba san se našalit.

Gospodinu nije bilo baš smišno, bit će ga kriza sridnjih godina stisla, ali makar san se ja dobro nasmija.

Dresden Silhouette
Foto: DMG/Dittrich

Augustusa je taj ritam prid kraj života, bidnoga, slomia. Dobia je cukar, strašno se udeblja. Paria je sa nabucanih 110 kila ko maskota  s reklame za Michelin te se sa 63 godine priselia na vječna lovišta. Njegov jedini zakoniti sin, ponos njegov, inicira je gradnju katedrale u koju će na kraju spremit očevo tilo i započet tradiciju pokapanja članova dinastije Wettin na tom mistu. Inače, Augustusa II. Jakog nisu cilog pokopali u dresdenskoj katedrali. U skladu s tadašnjom praksom vezanom za personalne unije, srce mu je pripalo Poljacima i danas se čuva u Krakowu.

Usprkos moralnim dvojbama modernog društva Augustus II. Jaki naposljetku će ostat upamćen kao ljubitelj umjetnosti i žena, čovik izvanredne snage i jedini europski vladar svog vrimena koji je vojsku moga dić iz gaća.

O autoru aldofranicevic

Novinar, wannabe putopisac i prije svega putnik...
Ovaj unos je objavljen u Nekategorizirano i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s